Kako uništiti kreativne ideje (i kreativne pojedince)?

U Hrvatskoj se smatra dosegom, uopće imati posao. Kreativnost u poslovanju je nekakva vrsta nadgradnje koja bi vjerojatno trebala zaživjeti kada postanemo uređenija zemlja. Naravno, ne želimo generalizirati jer uvijek ima i dobrih primjera.

Žalimo se da nam mladi ljudi napuštaju zemlju, ali za neke, razlog odlaska nije samo nemanje posla, a nerijetko to nije ni samo plaća. Okorjele radne sredine u kojima se nagrađuju samo istomišljenici i poslušnici, u kojima se ne omogućuje osjećaj samoostvarenja niti nagrađuje inovativnost, gdje je napredovanje u poslu gotovo nepoznanica, za mnoge predstavljaju još jednu prepreku u hrvatskoj zbiljnosti.

Problem još započinje tijekom školovanja gdje je naglasak na sposobnosti ponavljanja. U budućnosti koja dolazi,na cijeni će biti kreacija. Razvijat će se one zemlje koje budu ulagale u svoje kreativne potencijale. Nove profesije budućnosti ovisit će o stvaralačkim idejama pojedinaca. Ljudske programirane robote zamijenit će stvarni roboti. Nastat će gužva na pokretnoj traci.

Kako se uništava kreativna ideja?

Kreativne  ideje uništavaju se strahom od pogreške. Ako svi moramo misliti isto, onda se nećemo niti izdvajati iz mase jer bi lako mogli pogriješiti, a tada će nas lupiti po prstićima.

Kreativne ideje uništavaju se hijerarhijskim razinama. Dok prijeđete sve razine koje odlučuju o vašoj ideji, toliko se izmorite da će vam naredna kreativna ideja pasti napamet tek kad vam mozak atrofira i potisne sve u zaborav (dakle, nikada?).

Kreativne ideje uništavaju se egom onih koji vode posao i koji misle da ih ideja, koja nije njihova, vlastita, ugrožava.

Kreativne ideje uništavaju se nepoticanjem kreativnosti kod djece, serviranjem gotovih ideja i nedopuštanjem da koji put pogriješe. Često kreativci ne poštuju pravila. Ne omogućivši im stvaralaštvo, izrastaju u osobe koje nemaju kritičko mišljenje i često razmišljaju “u kalupu”. Pretvaramo ih u jednolične i šutljive pojedince koji očekuju da im netko drugi riješi probleme.

Kreativnost uništava nesigurnost ljudi, pogotovo u vrijeme ekonomskih kriza i drugih ugrožavajućih situacija, kada je lakše ostati u poznatim okvirima nego ići u rizik nečeg nepoznatog i neizvjesnog.

Kreativnost uništavaju svi oni koji ljude doživljavaju kao “ljudske resurse” koji se trebaju iskorištavati umjesto da ih se vrednuje kao osobe.

Kreativnost uništava mišljenje da postoje problemi koji nisu rješivi.

Kreativnost satiru u prah mobbing ili burn out sindrom (sindrom izgaranja na poslu).

Kreativnost ugrožavaju pasivni pojedinci, koje pak ugrožava svaki suradnik koji svojim idejama narušava njihov spokoj.

Uništavač kreativnosti je nedostatak vremena i podlijeganje rokovima.

Suprotno mišljenju, kreativniji je zadovoljan čovjek, tuga i nezadovoljstvo mogu ponekad biti poticaj, ali ideje rastu samo kada smo ispunjeni i sretni.

Natjecateljski karakter nije poticaj kreativnosti nekog tima, suradnja je važnija.

Kreativnost umire konvencionalnim načinima razmišljanja, potrebno je ponekad povezivati potpuno nepovezane stvari.

Ubojica kreativnosti je mišljenje da nismo kreativni i da nemamo ništa, u tom smislu, ponuditi drugima. Da su tako razmišljali neki od velikana poput Einstena koji je izbačen iz škole, ili Beethovena kojeg su smatrali preglupim da bi bio skladatelj, svijet bi bio znatno siromašniji.

Španjolski animatori Daniel Martinez Lara i Rafa Cano Mendez promišljali su o ovoj  temi u svom kratkom filmu pa pogledajte : kreativnost.

K.P.

Social
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Facebook komentari

Comments