Jeste li medijski pismeni?

“…priča ima onoliko verzija koliko ima čitatelja. Svatko uzima ono što hoće i izmjenjuje ih po svojoj mjeri. Netko uzima samo dio priče dok ostatak odbacuje, neki ju iscrpljuju kroz svoju mrežu predrasuda dok je neki boje svojim vlastitim užitkom.”

— John Steinbeck, The Winter of Our Discontent (1961)

Mislim da je većina nas sigurna u činjenicu da mediji iskrivljuju sliku realnosti, umanjuju vrijednost informacije, izvrću činjenice i da ne trebamo vjerovati svemu što pročitamo. No, da li smo svjesni koliko mediji izazivaju u nama određene snažne osjećaje koji na kraju vode ka formiranju našeg mišljenja?
Upravo smo o tome pričali, nas 30-tak iz 15 europskih država u Danskoj tokom jednog Erasmus + projekta.

Kada se uzme u obzir postotak školovanih i fakultetski obrazovanih ljudi, mogli bismo zaključiti da mi generalno jesmo pismen narod i da znamo „pročitati novine“. Pročitati novine je naravno figurativan naziv za upiti sve one informacije koje nas bombardiraju sa svih strana.

No da li zapravo čitamo?

Pustimo sada na stranu tračeve, revolucionarne izume, što je zdravo, što nas ubija, kako se riješiti čukljeva, da li je jaje na dan dobro ili štetno i slične klik bejtove koji iskaču svugdje. Usmjerimo se na šokantne naslove i tekstove koji u nama izazivaju bijes, strah, tugu i što je najgore- mržnju.
Članak nije namijenjena promijeniti vaša stajališta o određenoj temi već vas potaknuti na istraživanje tema poput medijske pismenosti, pristranosti medija i logičkih pogrešaka.

Banalni primjer- promotrite slijedeće naslove vijesti:
(Naslovi su nasumični eye catcheri preuzeti sa naslovnica 4 najpopularnija opće-informativnih portala u RH 9.1.2019.)

• „Riječki poduzetnici zarađuju sve više novaca, ali plaće radnika baš i ne prate taj rezultat“
• „Brutalni krvnik ubijao po cijelom Balkanu“
Tko su ti riječki poduzetnici? Ne piše. Statistika iza tvrdnje? Ne piše. Brutalni krvnik koji je ubijao po cijelom Balkanu? Osumnjičen za ubojstvo dvoje ljudi.
Iako znamo da su naslovi danas tresh koji nemaju ništa sa člankom ispod, šta je sa samim člancima?
Kada čitate suočeni ste s različitim pogledima koji vas prisiljavaju da razmatrate svoju poziciju. Za tu prisilu koriste se logičke pogreške- u ovom slučaju besmislene tvrdnje koje vas žele uvjeriti u točnost neke informacije (također, ljudi ih jako često koriste u raspravama i svađama).
Budući da ih ima jako puno, navela bih one najučestalije/najiritantnije.
AD HOMINEM/ Prema čovjeku
Čisto korištenje napada osobe u argumentiranju bez ikakvih pokrića činjenicama. Jako često- svakodnevno.
• „Što Ana zna kako se popravlja automobil? Ona je žensko.“ (primjer ad feminam)
• „Šta ćeš mi ti govorit da je pušenje štetno kad i ti isto pušiš“
• „Šta on zna o ekonomiji kad je nezaposlen i nema novaca“
ANECDOTAL EVIDENCE / Anegdotalni dokaz
Pričanje pričice o „onoj curi“ i mojoj babi dokazuje da je znanstveni zaključak laž.
• „Moja baba  puši Filter 160 već 50 godina pa je i dalje živa i nema rak pluća.“
• „Kemoterapija ne liječi rak. Čula sam da je jedna cura izliječila rak samo što je pila vodu i ulje kanabisa“
• „Kada sam postala vegan život mi se promijenio i zdravlje mi je bolje, vidiš da meso ubija!“
Toliko često u normalnim razgovorima i svugdje da ti dođe slabo.

ARGUMENT FROM AUTHORITY / Argument iz autoriteta
Moj tata, doktor, svećenik, papa, profesor, Pernar… Informacija je točna koliko je čovjek koji ju je izjavio bitan. Često se spominje iskustvo, godine, pozicija, bogatstvo i ostale karakteristike koje nemaju veze sa istinom informacije.
• „…Pa on valjda zna sa 30 godina iskustva“
• „A šta on zna kad ni faks nije završio?“
• „Ivan Pernar je rekao da vitamin C liječi gripu, tako da vitamin C sigurno liječi gripu.“ (Nije zezancija, stvarno je to rekao 😀 😀 )

STRAW MAN/ Slamnati čovjek (karikiranje)
Preuveličavanje, karikiranje, pojednostavljivanje nečega što se želi napasti, pa se napadne ta preuveličana verzija.
• Sunčani dani su dobri.
„Nisu dobri jer bez kiše bi imali sušu i smrt.“
• Ja ne vjerujem u boga
„Znači misliš da smo mi samo slučajnost, cijela priroda, planet i svemir se sam napravio?“

SLIPPERY SLOPE/ Domino ili Klizak teren

Akcija A vodi do B, pa do C,pa na kraju do Ž. Pretjerivanje u što će se dogodit ako se dogodi A. Ovo često možemo čuti vezano za seksualni odgoj u školama, izbjeglice, islam, legalizaciju marihuane i sl. Sve „tragedije“ koje mogu proizaći ako nešto dopustimo.

• „Ne smiješ izaći van jer ako izađeš sad ispred kuće, onda ćeš htjet ići u grad, pa će te netko otet, silovat i prodat bubrege i zato ćeš ostat u kući“
• „Ako probaš marihuanu, svidjet će ti se, pa ćeš pušit svaki dan, pa će ti i to dosadit i na kraju ćeš završiti na heroinu“
• „Ako legaliziramo lake droge, morat ćemo kad-tad i teže i onda će nam društvo bit prepuno narkomana i bit će nas strah izaći van iz kuće po mraku da nas ne opljačkaju i ubiju za drogu.“

E sada kada otprilike znate što su logičke pogreške (ako do sada niste znali) sigurna sam da će te ih lakše pronalazit u govorima političara, novinama, televiziji i sl. i stvarno zna biti interesantno kada shvatiš koliko netko može reći gluposti u javnosti.

Što smo mi točno radili na projektu u Danskoj da bi testirali naše teoretsko znanje o logičkim pogreškama u medijima je vrlo interesantno. Nađete dvije ili više vijesti o istom događaju sa različitih portala i usporedite napisano. Primijetit ćete razliku ne samo u stilu pisanja već u emociji koju taj članak želi prenijeti umjesto informacije. Koristit će se epiteti i opisi koji ne bi trebali imati mjesto u opće informativnom objektivnom prenošenju informacija. Često će se koristiti šokantne slike osoba ili događaja, stvarne ili ilustracije koje izazivaju empatiju. Afričko dijete, psi u lokvama krvi, pretučena sirijska žena, oružje i teroristi i slično. Što se tiče epiteta, svaki dan ćete pročitati brutalan napad, krvavi obračun, nesretni ili siromašni ili izgladnjeli imigranti, izrabljivani radnici…-sve su to nedokazane manipulativne tvrdnje koje se stavljaju u naslove i tekstove koje onda mi uzmemo kao činjenicu i onda prenosimo to nekome drugome kao argument.

Svi to radimo i u redu je. Nismo svi filozofi, psiholozi niti uvijek imamo vremena kritički secirati svaku informaciju, nekad valja prihvatiti i nešto samo jer nam se čini točno i ispravno. No, problem je kada ljudi nisu uopće svjesni manipulacija informacija oko nas te da li je njihovo stajalište stvarno njihovo ili potpuno nametnuto a za njega su spremni „poginuti“. Nemojmo to raditi i pomozimo ljudima da sažvaču prije nego progutaju da ne bi ugušili vlastiti razum.

Ana Njegovan

Korisni linkovi:
Logičke pogreške 
Logika i njene zamke 
Logicallyfallacious

Social
  • 1
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Facebook komentari

Comments